Trojac koji je pomirio Sloveniju i Hrvatsku: Sada možemo…

Najčitanije vijesti

Vezane vijesti

Zadnji recepti

Najnoviji videi

Igre, igrice

Vijesti 1

S obje strane pljušte ideje za nova spajanja i zajedničke poslove između Hrvatske i Slovenije

ZAGREB - Tedeschijeva kupnja Droga Kolinske prije deset dana otvorila je hrvatsko-slovenske granice i zatoplila odnose više od svih dosadašnjih političkih pregovora, dogovora i sporazuma. Mediji s obje strane slave sada novu gospodarsku suradnju, a svaki dan pljušte ideje o novim spajanjima i zajedničkim poslovima.

Novac za suradnju

Slovenci su, kao i uvijek do sada, prepuni ideja: spojite Croatia Airlines i Adriu da napokon netko odavde leti izravno za New York, hajdemo skupa nastupati na turističkim sajmovima, neka neke naše tvrtke kotiraju i na Ljubljanskoj i na Zagrebačkoj burzi...

Hrvatska i Slovenija zajedno će graditi most preko Sutle, vrijedan 400 tisuća eura; direktor tvrtke Lictor poziva hrvatske građevinare da mu se jave jer gradi dva naselja luksuznih vila, vrijedna 4,5 milijuna eura.

Petrol je u utrci za Crobenz, kojeg Ina mora prodati prema nalogu Antimonopolske agencije, nedavno je kupio skladište plina u Šibeniku, širi terminale za tekuća goriva u Luci Ploče. Tatjana Fink, predsjednica uprave Trima, tvrtke koja ima sportske trgovine, te Žiga Debeljak, prvi čovjek Mercatora, pozivaju hrvatske tvrtke u zajedničke projekte, jer EU ima poseban fond iz kojeg financira suradnju država članica i država kandidata.

Tedeschi s Atlanticom i Droga Kolinskom osvaja jugosferu, pa se samo čeka da srpski slatkiši krenu u slovenske i hrvatske trgovine, slovenski da se još više rašire po hrvatskima, ali i da hrvatski proizvodi napokon žešće prodru na do sada relativno zatvorene slovenske police.Naravno, nije uvijek bilo tako idilično. Hrvatska i Slovenija posljednjih su 19 godina imale pregršt pitanja. Dva su još trajna “kost u grlu” na putu uspostave dobrih međususjedskih odnosa - pitanje granice i dug Ljubljanske banke hrvatskim štedišama. Dok štediše i dalje beznadežno čekaju svoju štednju (neki i na onom svijetu), zbog čega Ljubljanska banka, za razliku od drugih slovenskih tvrtki, još nije dobro došla u Hrvatsku, granični je spor nakon 19 godina prebačen u ruke drugih: petočlanog ad hoc arbitažnog suda.

Politički fijasko

Oko lakših međudržavnih problema kao što su reguliranje malograničnog prometa ili nuklearke Krško dvije su se vlade uspjevale dogovoriti, no prvi značajan pokušaj da se riješe dva krupna pitanja u hrvatsko slovenskim odnosima uslijedio je tek u ljeto 2001. godine. Bio je to sporazum Drnovšek - Račan o granici. Ono što je trebao biti veliki uspjeh Račanove vlade, prometnulo se u politički fijasko.

Sanaderovoj vladi koja je preuzela vlast 2004. problemi sa Slovenijom nisu bili među prioritetima. U prosincu 2008. su hrvatsko-slovenski odnosi spušteni na najnižu točku: Vlada socijaldemokrata Boruta Pahora blokrala je hrvatske pristupne pregovore s EU sve dok se ne rješi granični spor. No, s novom hrvatskom premijerkom Jadrankom Kosor uslijedio je preokret. Krajem kolovoza 2009. održan je prvi sastanak Kosor - Pahor.

Referendumska potvrda

Veliku ulogu u pripremi toga sastanka odigrao je Sanaderov, a potom i njezin savjetnik za vanjsku politiku Davor Ivo Stier. Upravo je taj Stierov angažman, koji je premijerki osigurao prvi veliki vanjsko-politički uspjeh, osigurao ostanak i daljnje napredovanje Ive Stiera u Kosoričinom kabinetu. U listopadu prošle godine prekinuta je blokada pregovora, a početkom studenog 2009. stavili su potpise pod arbitažni sporazum.

Kada je 6. lipnja ove godine sporazum dobio i referendumsku potvrdu slovenskih građana, odnosi među državama su dodatno relaksirani.

Nova era biznisa

Na taj je relaksirani teren utrčao Emil Tedeschi i kupnjom Droga Kolinske od gotovo bankrotiranog Istrabenza otvorio novu eru, u kojoj se ne razmišlja o tome kako ćemo se svađati, nego kako surađivati i zarađivati.